Tko je i kada nešto otkrio i tko je i kada ta otkrića ukrao? Kako nastaju i kako nestaju civilizacije? Što više pokreće ljude: nada i ljubav ili sila i strah? Jesu li velikani uistinu tako veliki i jesu li negativci uvijek samo negativni? Kako se stvaraju urote i kako propadaju države?
Reading the feed…
Ljeti se u Povijesti četvrtkom sjećamo sugovornika koji više nisu s nama. U svibnju 2015. preminuo je vojni i obavještajni analitičar Fran Višnar. Taj vrsni poznavatelj svijeta terorizma bio nam je sugovornik u emisiji o Carlosu zvanom Šakal, jednom od najzloglasnijih i najopasniji terorista druge polovine 20. stoljeća.
Ljeti se u Povijesti četvrtkom sjećamo sugovornika koji više nisu s nama. U prosincu 2010. preminuo je novinar i publicist Krsto Cviić. Taj vrsni poznavatelj novije europske povijesti bio nam je sugovornik u emisiji o stvaranju i rastvaranju britanske države blagostanja.
Ljeti se u Povijesti četvrtkom sjećamo sugovornika koji više nisu s nama. U prosincu 2010. preminuo je novinar i publicist Krsto Cviić. Taj vrsni poznavatelj novije europske povijesti bio nam je sugovornik u emisiji o stvaranju i rastvaranju britanske države blagostanja.
Ljeti se u Povijesti četvrtkom sjećamo sugovornika koji više nisu s nama. U prosincu 2022.. preminuo je profesor doktor Marin Zaninović. Taj doajen hrvatske arheologije bio nam je sugovornik u emisiji o Dioniziju, čovjeku koji je počeo kao pisar, a umro kao najmoćniji tiranin grčkog svijeta.
Ljeti se u Povijesti četvrtkom sjećamo sugovornika koji više nisu s nama. U lipnju 2020. preminuo je povjesničar Ivo Banac. On nam je bio sugovornik u emisiji o velikom raskolu u komunističkom pokretu koji je započeo 28. lipnja 1948. objavom rezolucije Informbiroa O stanju u KP Jugoslavije.
Ljeti se u Povijesti četvrtkom sjećamo sugovornika koji više nisu s nama. U lipnju 2020. preminuo je povjesničar Ivo Banac. On nam je bio sugovornik u emisiji o velikom raskolu u komunističkom pokretu koji je započeo 28. lipnja 1948. objavom rezolucije Informbiroa O stanju u KP Jugoslavije.
Ljeti se u Povijesti četvrtkom sjećamo sugovornika koji više nisu s nama. U svibnju 2015. preminuo je vojni i obavještajni analitičar Fran Višnar. Taj vrsni poznavatelj svijeta terorizma bio je sugovornik u emisiji o Japanskoj crvenoj armiji, terorističkoj skupini koja je izvela neke od najubojitijih terorističkih napada u 70-tim godinama 20. stoljeća.
Ljeti se u Povijesti četvrtkom prisjećamo sugovornika koji više nisu s nama. U kolovozu 2010. godine preminuo je matematičar, pjesnik i prevoditelj Vladimir Devide. Taj vrsni poznavatelj Japana bio je sugovornik u emisiji o jedinstvenoj vojničkoj kasti-japanskim samurajima.
Ljeti se u Povijesti četvrtkom prisjećamo sugovornika koji više nisu s nama. U ožujku 2026. godine preminula je povjesničarka Lovorka Čoralić. Ta vrsna poznavateljica povijesti Jadrana bila je sugovornica u emisiji o gradu koji je počeo kao naselje izbjeglica u močvari i uzdigao se do gospodara Sredozemlja. Kako se to naselje izbjeglica uzdiglo u Presvijetlu Mletačku Republiku poslušajte u Povijesti četvrtkom.
Ljeti se u Povijesti četvrtkom prisjećamo sugovornika koji više nisu s nama. U ožujku 2026. godine preminula je povjesničarka Lovorka Čoralić. Ta vrsna poznavateljica povijesti Jadrana bila je sugovornica u emisiji o gradu koji je počeo kao naselje izbjeglica u močvari i uzdigao se do gospodara Sredozemlja. Kako se to naselje izbjeglica uzdiglo u Presvijetlu Mletačku Republiku poslušajte u Povijesti četvrtkom.
Dug je samo 80 kilometara, a uštedio je put od 8 000 nautičkih milja. Prvo ga je počela graditi francuska tvrtka predvođena slavnim inženjerom koji je iza sebe imao sličan grandiozni pothvat. Taj je pokušaj završio bankrotom tvrtke i tisućama izgubljenih života. Nakon francuske tvrtke tog su se posla poduhvatile Sjedinjene Američke Države. One su taj posao završile, ali prije početka gradnje prisvojile su teritorij na kojemu su gradile. Namjeravale su taj teritorij držati trajno, ali su ga 1997. ipak predale zemlji od koje su ga oduzeli. O kojoj je to gradnji riječ? Kako se ona gradila i kakve
Dug je samo 80 kilometara, a uštedio je put od 8 000 nautičkih milja. Prvo ga je počela graditi francuska tvrtka predvođena slavnim inženjerom koji je iza sebe imao sličan grandiozni pothvat. Taj je pokušaj završio bankrotom tvrtke i tisućama izgubljenih života. Nakon francuske tvrtke tog su se posla poduhvatile Sjedinjene Američke Države. One su taj posao završile, ali prije početka gradnje prisvojile su teritorij na kojemu su gradile. Namjeravale su taj teritorij držati trajno, ali su ga 1997. ipak predale zemlji od koje su ga oduzeli. O kojoj je to gradnji riječ? Kako se ona gradila i kakve
25. studenog 1987. dvije jedrilice kojima su upravljali pripadnici Narodne fronte za oslobođenje Palestine-Generalnog zapovjedništva poletjele se s brda sjeverno od izraelske sigurnosne zone u Libanonu. Jedna je uspjela preletjeti sigurnosnu zonu i sletjeti pored tabora pješačke brigade izraelske vojske. Pripadnik Narodne fronte upao je u tabor i počeo pucati i bacati granate. Prije nego što je ubijen ubio je šest izraelskih vojnika. Taj pripadnik Narodne fronte postao je heroj u Pojasu Gaze i na Zapadnoj obali rijeke Jordan. Palestinci su na okupiranim teritorijima izazivali izraelske vojnike
25. studenog 1987. dvije jedrilice kojima su upravljali pripadnici Narodne fronte za oslobođenje Palestine-Generalnog zapovjedništva poletjele se s brda sjeverno od izraelske sigurnosne zone u Libanonu. Jedna je uspjela preletjeti sigurnosnu zonu i sletjeti pored tabora pješačke brigade izraelske vojske. Pripadnik Narodne fronte upao je u tabor i počeo pucati i bacati granate. Prije nego što je ubijen ubio je šest izraelskih vojnika. Taj pripadnik Narodne fronte postao je heroj u Pojasu Gaze i na Zapadnoj obali rijeke Jordan. Palestinci su na okupiranim teritorijima izazivali izraelske vojnike
Prvo ga planirali otrovati. Kada se to pokazalo nemogućim, počeli su planirati ubojstvo eksplozivom. Namjeravali su podvaliti strijeljane taoce kao britanske časnike upućene u vojnu misiju i kod jednog od njih podmetnuti paket u kojemu je bio razorni eksploziv. I od tog se plana odustalo jer je bio nerealan. Onda su počeli planirati desant padobranaca i komandosa koji su ga trebali zarobiti ili ubiti. Tko je bio meta tih planova? Tko je želio njegovu smrt? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.
Prvo ga planirali otrovati. Kada se to pokazalo nemogućim, počeli su planirati ubojstvo eksplozivom. Namjeravali su podvaliti strijeljane taoce kao britanske časnike upućene u vojnu misiju i kod jednog od njih podmetnuti paket u kojemu je bio razorni eksploziv. I od tog se plana odustalo jer je bio nerealan. Onda su počeli planirati desant padobranaca i komandosa koji su ga trebali zarobiti ili ubiti. Tko je bio meta tih planova? Tko je želio njegovu smrt? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.
8. srpnja 1966. godine Mao Ce-tung je pored Istočnog jezera kod Wuhana, pod sjenom trešnjinog drveća, svojoj supruzi Jiang Qing napisao pismo u kojemu je pisalo: „Potpuni kaos pod Nebom vodit će do univerzalnog reda. To se ponavlja svakih sedam ili osam godina. Sve vrste štetočina isplazit će na otvoreno. One si ne mogu pomoći jer je to određeno njihovom klasnom prirodom. Naš je sada zadatak u cijeloj partiji i zemlji da zbacimo desničare, nemoguće ih je potpuno zbrisati“. Osam dana nakon tog pisma, Mao je u 72. godini, kako bi pokazao da je još uvijek jak, preplivao Yangtze. Nakon tog plivanj
8. srpnja 1966. godine Mao Ce-tung je pored Istočnog jezera kod Wuhana, pod sjenom trešnjinog drveća, svojoj supruzi Jiang Qing napisao pismo u kojemu je pisalo: „Potpuni kaos pod Nebom vodit će do univerzalnog reda. To se ponavlja svakih sedam ili osam godina. Sve vrste štetočina isplazit će na otvoreno. One si ne mogu pomoći jer je to određeno njihovom klasnom prirodom. Naš je sada zadatak u cijeloj partiji i zemlji da zbacimo desničare, nemoguće ih je potpuno zbrisati“. Osam dana nakon tog pisma, Mao je u 72. godini, kako bi pokazao da je još uvijek jak, preplivao Yangtze. Nakon tog plivanj
8. srpnja 1966. godine Mao Ce-tung je pored Istočnog jezera kod Wuhana, pod sjenom trešnjinog drveća, svojoj supruzi Jiang Qing napisao pismo u kojemu je pisalo: „Potpuni kaos pod Nebom vodit će do univerzalnog reda. To se ponavlja svakih sedam ili osam godina. Sve vrste štetočina isplazit će na otvoreno. One si ne mogu pomoći jer je to određeno njihovom klasnom prirodom. Naš je sada zadatak u cijeloj partiji i zemlji da zbacimo desničare, nemoguće ih je potpuno zbrisati“. Osam dana nakon tog pisma, Mao je u 72. godini, kako bi pokazao da je još uvijek jak, preplivao Yangtze. Nakon tog plivanj
8. srpnja 1966. godine Mao Ce-tung je pored Istočnog jezera kod Wuhana, pod sjenom trešnjinog drveća, svojoj supruzi Jiang Qing napisao pismo u kojemu je pisalo: „Potpuni kaos pod Nebom vodit će do univerzalnog reda. To se ponavlja svakih sedam ili osam godina. Sve vrste štetočina isplazit će na otvoreno. One si ne mogu pomoći jer je to određeno njihovom klasnom prirodom. Naš je sada zadatak u cijeloj partiji i zemlji da zbacimo desničare, nemoguće ih je potpuno zbrisati“. Osam dana nakon tog pisma, Mao je u 72. godini, kako bi pokazao da je još uvijek jak, preplivao Yangtze. Nakon tog plivanj
Nekad je bila europska sila, carstvo i kraljevstvo od više od pedeset milijuna stanovnika. Njome je vladala jedna od najmoćnijih obitelji u Europi, njezini vladari stoljećima su bili i carevi Svetog rimskog carstva. Glavni grad te carevine i kraljevine bio je jedna od europskih metropola, višemilijunski grad prepun veličanstvenih građevina. A onda, samo u nekoliko tjedana, to je carstvo i kraljevstvo nestalo i iza njega je ostala malena država, republika, s tom nekad sjajnom metropolom kao glavnim gradom. Ta će prva republika biti kratkog vijeka, potrajat će samo do 1938. godine. O kojoj je to
Nekad je bila europska sila, carstvo i kraljevstvo od više od pedeset milijuna stanovnika. Njome je vladala jedna od najmoćnijih obitelji u Europi, njezini vladari stoljećima su bili i carevi Svetog rimskog carstva. Glavni grad te carevine i kraljevine bio je jedna od europskih metropola, višemilijunski grad prepun veličanstvenih građevina. A onda, samo u nekoliko tjedana, to je carstvo i kraljevstvo nestalo i iza njega je ostala malena država, republika, s tom nekad sjajnom metropolom kao glavnim gradom. Ta će prva republika biti kratkog vijeka, potrajat će samo do 1938. godine. O kojoj je to
Nađena je 1908. Bio je to prvi veliki nalaz nafte na Srednjem istoku. Prvo su monopol na nju imali Britanci. Kada je zemlja u kojoj je ta nafta nađena pokušala vratiti to bogatstvo pod svoju kontrolu, britanske i američke obavještajne službe svrgnule su premijera te zemlje. Nakon toga u taj su monopol ušle i američke naftne tvrtke. Do kraja sedamdesetih godina 20. stoljeća podmirivala je oko četiri posto svjetskih potreba za naftom. A onda je na Božić 1978. iz te zemlje prestala teći nafta. Svijet je zbog toga doživio drugi naftni šok. Neće to biti zadnji put da će nafta iz te zemlje izazvati
Nađena je 1908. Bio je to prvi veliki nalaz nafte na Srednjem istoku. Prvo su monopol na nju imali Britanci. Kada je zemlja u kojoj je ta nafta nađena pokušala vratiti to bogatstvo pod svoju kontrolu, britanske i američke obavještajne službe svrgnule su premijera te zemlje. Nakon toga u taj su monopol ušle i američke naftne tvrtke. Do kraja sedamdesetih godina 20. stoljeća podmirivala je oko četiri posto svjetskih potreba za naftom. A onda je na Božić 1978. iz te zemlje prestala teći nafta. Svijet je zbog toga doživio drugi naftni šok. Neće to biti zadnji put da će nafta iz te zemlje izazvati
11. listopada 1939. američkog bankara i ekonomista Alexandera Sachsa primio je na njegov zahtjev američki predsjednik Franklin Delano Roosevelt. Sachs je sa sobom nosio pismo Alberta Einsteina koje je predao predsjedniku. Nakon toga krenuo je objašnjavati što u pismu piše. Kada je završio s objašnjavanjem, predsjednik Roosevelt ga je upitao: “Alex, ti želiš spriječiti da nas nacisti raznesu?” Sachs je odgovorio: „Točno tako“. Roosvelt je onda rekao: „To traži akciju“. Bio je to početak puta prema stvaranju nečega što će nepovratno promijeniti svijet. Što je pisalo u pismu Alberta Einsteina pre
